tabanovic.comtabanovic.com

Dobro došli na sajt za lektiru, gramatiku, testove, horoskop i snove

Gramatika

Nezavisan i zavisan odnos

predikatskih rečenica u složenoj rečenici

Autor: Petar Jokić, nastavnik

Šta je rečenica?

Najprostije rečeno: rečenica je misao izgovorena ili napisana. Rečenice po sastavu delimo na proste i složene. Prosta rečenica može biti neproširena kad ima samo subjekat i predikat, ili samo jedan od ova dva člana. Prosta rečenica može pored subjekta i predikata imati neki dodatak imenici i glagolu, pa takvu rečenicu zovemo prosta-proširena. Evo primera:

Moj drug Mile brzo piše.

Subjekat u ovoj rečenici iskazan je sintagmom "moj drug Mile" u nominativu jednine, a uz predikat "piše" imamo glagolski dodatak prilošku odredbu za način (kako piše) "brzo". Hajde sad da vidimo šta je složena rečenica! To je rečenica koja ima dva ili više predikata, odnosno, dve ili više prostih rečenica. Međutim, umesto naziva prosta rečenica češće se koristi pojam predikatska rečenica, pa ćemo i mi koristi ovaj drugi (predikatska rečenica). Dakle, složena rečenica sadrži najmanje dve predikatske (proste) rečenice, na primer:

Mile peva, a Marko se smeje.

U ovoj složenoj rečenici imamo dve predikatske rečenice, jer ima dva predikata: peva i se smeje. I sad dolazimo do glavnog zadatka da razjasnimo odnos tih predikatskih rečenica u složenoj rečenici.

Odnos predikatskih rečenica u složenoj rečenici može, kao u ovom primeru, biti nezavisan, tj. svaka rečenica može se nezavisno od druge koristiti. Nećemo pogrešiti ako napišemo:

Mile peva.

Dakle, stavimo tačku, jer isto možemo učiniti za drugu rečenicu:

Marko se smeje.

NEZAVISNE REČENICE

u složenoj rečenici mogu biti u

suprotnom odnosu (kao u navedenom primeru),

u sastavnom odnosu

Mile svira i peva.

u rastavnom odnosu

Mile ili svira, ili peva.

u isključnom

- Svi pevaju, jedino Mile svira.

i zaključnom odnosu:

Kiša pada, dakle, nećemo ići na izlet. Opširje o ovome ovde.

Sad je najvažnije da naučimo da nezavisne predikatske rečenice u složenoj rečenici zovemo tako jer jedna od druge ne zavise i mogu se svaka zasebno odvojiti. To slikovito možemo predstaviti tako da složenu rečenicu vidimo kao jedan TIM u čijem su sastavu igrači kao nezavisne rečenice. U bilo kom trenutku svaki igrač može napustiti ekipu i otići u drugi klub.

Zavisan odnos predikatskih rečenica u složenoj rečenici:

Odnos predikatskih rečenica u složenoj rečenici može biti takav da jedna ili više predikatskih rečenica zavise od glavne rečenice i ne mogu se izdvojiti.

Takva složena rečenica pomalo liči na automobil s prikolicom. Automobil je glavna nezavisna rečenica i on se samostalno kreće sa ili bez prikolice dok se prikolica, kao zavisna rečenica, samostalno ne može kretati.

Kako, ustvari, nastaje zavisna rečenica?

Ona se "rađa" iz nekog rečeničnog člana, Uzmimo za primer rečenicu:

Večeras idem na utakmicu.

Hajde da je analiziramo: subjekat je izostavljen, ali se "vidi" iz ličnog glagoskog oblika i bio bi JA (Ko ide na utamicu? JA). Predikat je idem (dobili smo ga na pitanje šta radi subjekat?). Prvi dodatak je večeras (priloška odredba za vreme - kad idem).Drugi dodatak je na utakmicu (priloška odreba za mesto - gde ideš). Ako prilošku odredbu večeras pretvorimo u predikatsku rečenicu, mogla bi da glasi:

Kad sunce zađe.

Ali vidite da ova rečenica nije jasna ako je ne vežemo za (rečenicu) IDEM NA UTAKMICU.

Nova rečenica je:

Kad sunce zađe, idem na utakmicu.

To je složena rečenica sastavljena od dve predikatske rečenica, a odnos među tim predikatskim rečenicama je ZAVISAN. Prva rečenica Kad sunce zađe ponaša se kao prikolica, a zove se vremenska rečenica, jer određuje vreme vršenja radnje glavne rečenice (automobila).

Mogao bih da vam i od onog dodatka na utakmicu napravim zavisnu rečenicu, ali to zadovoljstvo prepuštam vama. Stvarno je tako. Ja se obradujem kad rešim neki problem. Na kraju, evo nekoliko složenih rečenica sa zavisnim predikatskim rečenicama. Zadatak je da otkriješ zavisnu rečenicu, a to se postiže tako što je zameniš jednom rečju (ili predložno-padežnom konstrukcijom), a da smisao ne bude izmenjen.

Primeri:

1. Ljudi koji peku hleb, dobro zarađuju.

2. Steva je otišao gde se deca igraju.

3. Mira je kupila što je potrebno za doručak.

4. Deca su našla gnezdo koje je bilo srušeno.

5. Ivan nije došao u školu jer je bio bolestan.

6. Kad svane jutro, idem u školu.

Ako hoćeš da vidiš moguća rešenja ovog zadatka, sledeći tekst prevuci levim klikom miša:

1. Pekari,

2. na igralište.

3. užinu.

4. srušeno,

5. zbog bolesti,

6. Ujutro

Pravopis:

Zavisne predikatske rečenice u složenoj rečenici po pravilu se ne odvajaju zapetom (zarezom) od glavne nezavisne rečenice, osim ako nisu u inverziji (kad je prvo zavisna, pa iza nje nezavisna rečenica).

Primer:

Ručaću kad dođem iz škole (bez zareza).;

Kad dođem iz škole, ručaću (sa zarezom).

Fonetika

 

Stilske figure

 

 

CONTACT