|
Naslovna
Nazad na Lektiru
Mapa sajta
Ljubavne lirske narodne pesme
Običajne lirske narodne pesme
Pretkosovski ciklus
Kosovski ciklus
Mali princ
Smrt Smail-age Čengića
Deca pišu
Kako napisati pismeni zadatak
Fonetika
Glasovne promene
Glagolski vid i rod
Stilske figure
Lek protiv raka
Biljke za šećeraše
Lekovite biljke
Jestive gljive u Mačvi
Zabava & igrice
Test ličnosti
Indijanski horoskop
Kako osvojiti devojku
Kako živeti sa mužem koji vara
|
Porodične lirske narodne pesme
Ove pesme pevaju o uzajamnoj i
nežnoj ljubavi među braćom i sestrama, o ljubavi majke prema deci
kao i o odnosima među drugim članovima porodice (dever - snaha,
zaova-jetrva, maćeha - pastorčad, muž - žena). Najviše ljubavi i
topline ima u pesmama koje pevaju o ljubavi sestre prema bratu.
Česti su motivi koji govore o žalosti sestara što nemaju brata ili
kad brata izgube:
NAJVEĆA JE ŽALOST ZA BRATOM
Sunce zađe za Neven, za goru,
Junaci se iz mora izvoze.
Brojala ih mlada Đurđevica;
Sve junake na broj nabrojala,
Do tri njena dobra ne nabroji:
Prvo dobro – Đurđa gospodara,
Drugo dobro – ručnoga đevera,
Treće dobro – brata rođenoga.
Za Đurđem je kosu odrezala, {gradacija
Za đeverom lice nagrdila,
A za bratom oči izvadila.
Kosu reže – kosa opet raste;
Lice grdi – a lice izrasta;
Ali oči ne mogu izrasti,
Niti srce za bratom rođenim.
Ne tako retko ovu nežnu ljubav zamuti bratovljeva supruga (neprirodna ljubomora):
BRAT I SESTRA I TUĐINKA
Gorica listom listala,
U njojzi bratac i seja.
Sestrica bratu govori:
"Zašto mi, brate, ne dođeš?"
"Ja bi tebi, sejo, došao,
Ali mi ne da tuđinka,
Tuđinka, dobra devojka.
Ja dobra konja osedlam,
Tuđinka mi ga rasedla;
Ja britku sablju pripašem,
Tuđinka mi je otpaše:
"Kuda ćeš, dragi, kuda ćeš?
Ravno je polje široko,
Mutna je voda duboka;
Ne idi, dragi, ne idi!"
Porodične pesme govore i o
bračnom životu, o ljubomori, sumnji, sreći i bolu. U novom domu
mlada žena može da doživi radost i sreću, ali i poniženja od
članova nove porodice. Zanimljivo je da je dever, mužev mlađi
brat, u tim prilikama na strani snahe, trudeći se da joj olakša
nevolje i pomogne u teškim poslovima.
Idi na vrh stranice! |
|
Snaha
Naša snaha čestito ti dođe!
U dvore je sreću donijela;
Za kosom je ogrijalo sunce,
U rukama sivoga sokola,
A u srcu mira i pogodbe,
U ustima meda i pogače!
Kad je snaha u dvor ulazila,
Po dvoru je sreću donijela:
Svekrovima – hitro poslušenje,
Svekrvama – neodgovaranje,
Djeverima – brzo susretanje,
Zaovama – divno dočekanje,
Jetrvama – mile odgovore!
TREPETALA TREPETILJKA (drvo jasika)
Trepetala trepetiljka
Puna bisera,
Sina rodila.
K njoj dolaze svi svekrovi,
Redom gospoda:
"Ferim tebi, snaho naša,
Sina rodila."
Objašnjenje manje poznatih reči: svekrovi =
muževljevi otac i stričevi, ferim = živa bila, trepetiljka =
jasika, drvo čije lišće trepće, maćeha = očeva nova žena,
pastorčad = deca iz prethodnog muževljevog ili ženinog braka.
MAĆEHA
Turski konji Boga mole:
Daj nam, Bože, vojevati,
Jer je Drina brza voda,
S večer Marka utopila,
A do svjetla izmetnila.
Da j' u Marka svoja majka,
Za dan bi mu glasa čula,
A za drugi razumjela,
A za treći na grob došla.
Al' u Marka tuđa majka:
Za godinu glase čula,
A za drugu razumjela,
A za treću na grob došla.
Al' po Marku trava rasla,
Sama trava djetelina,
Vranu konju do koljena,
Divirika vrh čovjeka.
O odnosima maćehe i pastorčadi
više ima u pripovetkama i bajkama nego u pesmama. Uglavnom, maćeha
je predstavljena kao vrlo rđava osoba koja kinji i proganja,
odnosno, zlostavlja muževljevu decu iz prethodnog braka, i ova
ocena nije svojstvena samo srpskoj književnosti. U našim narodnim
poslovicama stoji: "Da je maćeha dobra, sejali bi je u bašti", ili
"Bolja je i najgora majka nego dobra maćeha". Istini za volju, u
životu ima izuzetaka, pa nije sve tako crno-belo.
|
;Priredio: P. Jokić, nastavnik
| |
