|
Naslovna
Mapa sajta
Apozicija i apozitiv
Kako osvojiti devojku
Indijanski horoskop
Kako osvojiti devojku
Indijanski horoskop
Nazad na lektiru
Test ličnosti
Fonetika
Glasovne promene
Glagolski vid i rod
Stilske figure
Lek protiv raka
Biljke za šećeraše
Lekovite biljke
Jestive gljive u Mačvi
Zabava & igrice Smrt Smail-age Čengića
|
Atributska i predikatska funkcija (služba) imenica i prideva
Uvod:
Šta je atribut?
Atribut (lat.) svojstvo, bitna osobina nečega.
U gramatici atributi su pridevi, imenice, zamenice i brojevi, tj. imenske reči.
Oni se dodaju nekoj imenici da bi označili njenu bitnu osobinu: plavo nebo,
sin jedinac,
tri žene, moj tata itd.
Šta je predikat?
Predikat je glavna reč u
rečenici koji kazuje šta radi subjekat, odnosno, šta se subjektu
pripisuje kao osobina. Predikat može biti glagolski
kad se sastoji samo od glagola (Marko peva, Marko
poče pevati) i imenski kad je sastavljen od pomoćnog glagola i imenske reči (prideva, imenice,
zamenice ili broja). Na primer: Milan je lep,
Steva je učenik, Sima
je naš, Lela
jeprva, itd. Ovde je glagolski
deo enklitički (skraćeni) oblik pomoćnog glagola jesam, a imenski deo: pridev
lep, imenica učenik, zamenica
naš i broj prva.
Pošto smo se podsetili šta je
atribut i predikat, hajde da vidimo kako se imenice i pridevi snalaze
u službi (funkciji) atributa i predikata. Prvo ćemo se pozabaviti
pridevima, da vidimo šta su pridevi?To su
promenljive reči (menjaju se po padežima), ali nisu samostalni - ne
mogu da sami imenuju nešto:(crven, plav, beo), tek sa imenicom koju
određuju dolaze do izražaja: crven cvet, plav telefon, beo sneg. Doduše, neki pridevi se poimeniče, tj. postanu prave imenice kao u primeru: Crni je došao.
Ovde, očito, u bivšem pridevu crn - imenujemo nekog čoveka koji je dobio nadimak Crni, verovatno, zbog tamnog tena.
Idi na vrh stranice!
|
|
Atributska i predikatska funkcija prideva:
Najzad, vratimo se glavnoj temi.
Kad je reč o pridevima valja znati da oni imaju dve osnovne funkcije -
atributsku i predikatsku. Ako stoje uz imenicu neposredno najčešće su
ispred nje: prljav veš, crna torba, ali mogu biti i iza imenice: veš
prljav, torba crna. Naravno, to nije bitno jer su u oba slučaja
pridevi u funkciji atributa. Međutim, kad su u službi predikata onda
su u vezi sa pomoćnim glagolom: Torba je crna, Veš je prljav, Trešnje
su zrele, itd.
Atributska i predikatska funkcija imenica:
Za razliku od prideva,
mnogo je teže sa imenicama jer one u rečenici mogu biti u službi:
subjekta,imenskog dela predikata, objekta i priloških odredbi. Nas ovde zanima njihova atributska i
predikatska funkcija. Imenica kao deo imenskog predikata je lako
prepoznatljiva: Marko je
stolar, Pera jenastavnik,
Mira je učiteljica, itd. Zato što se
imenski predikat sastoji od dva dela - glagoskog i imenskog dela.
Glagolski deo je enkiltički oblik pomoćnog glagola, a imenski deo
je neka imenska reč (pridev,
imenica, zamenica ili broj) u ovom slučaju to su imenice:
stolar, nastavnik i učiteljica. Mnogo
je teže snaći se i odrediti koja je od dve imenice u službi
atributa, a koja glavna reč sintagme. Međutim, uz malo pažnje i
truda i taj posao postaje lak, čak zanimljiv. Evo nekih primera:
zmija otrovnica, daske
hrasta, žena
pijanica, čovek lopov, itd.
Ovde, naravno, gledamo šta je osobina; trudimo se da jednu od dve
imenice prevedemo u pridev i onda je dalji put lak: nije, dakle -
zmijska otrovnica, nego otrovna zmija, nije - daskov hrast, nego
hrastove daske, itd.
Priredio: P. Jokić, nastavnik
| |