Ovih dana mnogo se raspravljalo oko imperativa
glagola OSVOJITI, a za sve su krivi novinari koji nas bombarduju
naslovima poput ovog:
Čitaj, čuvaj i osvoji 1521 nagradu!
Nevolja je u tome što se ovaj navod našao u Zbirci zadataka iz srpskog
jezika za polaganje prijemnog ispita. Naime, autori Zbirke u rešenju
podvlače
osvoji,
ali bez objašnjena zašto je to neispravno. Ruku na
srce, valja priznati da sam se i ja kolebao, ali setio sam se trika
jednog starog profesora koji u takvim slučajevima ima jednostavno
rešenje: pita ljude neopterećene "strukom" i pitao sam i dobio odgovor
OSVOJ. Međutim, nisam ubedio kolege, pa sam dalje "kopao"po Internetu
i konačno sam došao do toga zašto je pravilno
OSVOJ, OSVOJMO, OSVOJTE, a ne OSVOJI...
Savet: Ko manje čita novine, manje greši, čitajte
narodnu poeziju:"Skroj
mi, majko, bijelu košulju."
Kako uspešno položiti prijemni ispit
iz srpskog jezika za upis u srednju školu
Korisni saveti:
1. Nikako nemojte
zakasniti!Morate voditi računa o
tome da ne zakasnite na prijemni jer u tom
slučaju nećete moći pristupiti ispitu. Najbolje
je doći u školu najmanje pola sata pre ispita.
Osim kod dolaska na prijemni ispit, kašnjenje se ne toleriše ni kod
upisa.
2.Ne
zaboravite đačku knjižicu!Kad krenete na prijemni ispit, proverite da li
ste poneli sav potreban pribor i dokumente. Na ispitu radi
identifikacije kod sebe morate imati đačku knjižicu.
3.Mobilni
telefon ugasite preispita!
Najbolje je da ga nekom ostavite, jer uhvate li vas da tokom
ispita koristite mobilni, računajte na to da će vas sigurno izbaciti.
4. Prvo pročitajte
čitav test!Pre nego što
počnete rešavati zadatke, pročitajte ceo test. Pažljivo slušajte i
uputstva osobe koja sprovodi ispitivanje kako negde ne biste
pogrešili. Ako imate poseban list na koji upisujete tačne odgovore,
dobro pazite da ne zamenite redne brojeve pitanja i odgovora.
5.Vodite računa o
vremenu! Svaki zadatak
dobro pročitajte do kraja pre nego što počnete da ga rešavate i vodite
računa o vremenu. Bilo bi dobro da kandidati na ispit ponesu sat kako
ih ne bi uhvatila panika i kako bi znali koliko još tačno imaju
vremena za popunjavanje testa ili rešavanje zadataka. Stručnjaci
savetuju kandidatima da pre nego što počnu da rešavaju test izračunaju
koliko minuta imaju na raspolaganju za odgovor na svako pitanje i da
se toga pridržavaju. Najbolje je prvo rešiti one zadatke koji su vam
lakši, a tek onda ostale, kako se na jednom pitanju ne biste previše
zadržali. Na kraju testa ostavite dovoljno vremena da još jednom sve
prekontrolišete. Upamtite, nije dozvoljeno
ispravljanje već upisanih odgovora, ne koristite uzaludno korektorski
lak, takve odgovore vam neće priznati, konačan odgovor mora biti
upisan hemijskom olovkom.
6. Kod
zaokruživanja prvo sami osmislite odgovor!Kod zadataka sa više ponuđenih odgovora,
najsigurniji ćete biti u tačan odgovor ako upotrebite sledeću
strategiju: pokrijte ponuđena rešenja i na postavljeno pitanje
odgovorite sami. Ako se vaš odgovor nalazi medu ponuđenim rešenjima,
nema sumnje da je vaš odgovor tačan. Ako nema tog odgovora, potražite
mu najsličniji.
Evo jednog problema iz iz zbirke
zadataka iz srpskog sa kojim imamo problem. Inače je reč o zadatku
220 koji glasi:
"Podvuci jezičke greške u naslovima iz dnevne štampe:
Čitaj, čuvaj i osvoji 1521 nagradu!
Krit 285 eura.
Purović menja Žigića."
E sada, šta ovde treba podvući i zašto?
Objašnjenje:
U prvoj rečenici oblik imperativa glagola osvojiti u drugom
licu jednine glasi osvoj zato što kod glagola koji u osnovi imaju glas
j oblik imperativa zavisi od dužine vokala koji stoji ispred
tog glasa u sadašnjem vremenu. Ako je vokal kratak, glagol će imati
oblik imperativa na -j: broj, brojmo, brojte, te tako i
osvoj, osvojmo, osvojte. Ukoliko je taj vokal u prezentu dug, nastavci
za imperativ tih glagola biće -ji, -jimo, -jite: gaji
gajimo, gajite; bleji, blejimo, blejite itd.
U drugoj rečenici treba da piše evra umesto
eura jednostavno
zato što je u srpskom naziv novčane jedinice EU
evro u skladu s
oblikom Evropa (a ne
Europa) i oblikom prefiksa
evro- (a
ne euro-).
U trećoj nije dobro upotrebljen glagol. Treba da piše: Purić
zamenjuje Žigića. Glagoli
menjati i zamenjivati imaju različita
značenja. Glagol menjati znači
činiti drukčijim po sadržini,
izgledu, obliku i sl., preinačavati... dok je
zamenjivati
nesvršeni oblik gl. zameniti, koji znači:
1. izvršiti
zamenu, uzeti nešto mesto čega drugog, promeniti; 2. preuzeti mesto,
ulogu, dužnost nekoga drugog; 3. preuzeti zadatak, posao nekog drugog,
odmeniti... U ovom slučaju u pitanju je drugo ili treće značenje
gl. zameniti.
7. "Bolje je
umeti nego imati" Ovu narodnu
izreku iskoristite tako što ćete imati u vidu sledeće činjenice:
Poznato je, naime, da se iz dosadašnje prakse za test iz Zbirke
uzimaju zadaci po oblastima:
Fonetika -
(3)
Morfologija - (3)
Leksikologija - (1)
Sintaksa - (2)
Pravopis - (2)
Razvoj srpskog jezika - (1)
Jezička kultura - (1)
Stilistika - (2)
Dela i pisci -(4)
Književnoteorijski pojmovi -
(1)
P. S. U zagradama dat
je broj zadataka. Naravno, ovo je samo dobra procena, pa je tako treba
i uvažavati. Međutim, sigurno neće doći do velikog odstupanja, jer
Ministarstvu nije interes da ne položite prijemni, a još manje vašim
predmetnim nastavnicima i profesorima.
Kao što vidite od vas se najviše traži da znate o
piscima i njihovim delima, i stvarno je sramota da se to ne zna.
Nauči, i osvoj sigurnih 4 poena, za to ti mogu malo pomoći ako
klikneš ovde. Fonetika je teška, ali vam i tu nudim pomoć: klikni
ovde. Kad je reč o pravopisu, valja znati da u
Zbirci ima samo 16
pitanja. Da li je vredno napora naučiti ih i osvojiti dva poena,
procenite sami.
Morfologija ( od grčkih reči morpĕ
- oblik i logos -nauka) sa tvorbom reči deo je nauke o jeziku
koji se bavi rečima - njihovim vrstama, oblicima i tvorbom (građenjem).
Iz definicije vidi se da moraš znati padeže. Nije teško ako
naučiš onih sedam pitanja i vodiš računa da razlikuješ dativ od
lokativa po tome što dativ ide uz glagole
kretanja (Idem kući), a lokativ uz glagole mirovanja( Sedim
u kući) i još i to da lokativ ne može bez predloga, a uz
dativ idu samo predlozi prema i ka(k), a najčešće se koristi
bez predloga. Nekad su reči u nominativu i akuzativu
istog oblika (Brod plovi) Imenica brod je u nominativu jer je
subjekat u rečenici, a u primeru: Vidim brod,
imenica brod je u akuzativu jer je u službi pravog objekta.
Doduše, u množini ima još više podudaranja oblika:
1. Pričamo o drugovima; 2. Igramo se sa
drugovima; 3, Idemo prema drugovima. U prvom primeru imenica"drugovima"
je u lokativu, u drugom - je u instrumentalu, a u trećem - u dativu. Razlika će se smanjiti ako imenicu drugovima stavimo u oblik
jednine: 1. Pričam o drugu; 2. Igram
se sa drugom; 3. Idem prema drugu. Sad nam
ostaje da dilemu između primera 1 i 3 rešimo gore pomenutim pravilom: dativ ide uz glagole kretanja, a lokativ...
Međutim, ova oblast traži od vas da razlikujete vrste
reči, tvorbenu osnovu i nastavak, kao i nastavak za oblik. Primer za
tvorbeni nastavak osnovna reč RAD, izvedena RADNIK,
tvorbeni nastavak je NIK, a osnova RAD. Ako imenicu RAD menjate
po padežima:
1. RAD deo
reči koji se ne menja je
2. RADA
osnova, a deo - koji se
3. RADU menja zove se
nastavak za
4. RAD
oblik( Ř,A,U,Ř,E,OM,
U).
5. RADE
6. RADOM
7. O RADU
S obzirom na to da i glagoli
menjaju svoj oblik, valja naučiti svih 14 glagolskih oblika kao i podelu
glagola prema vidu i rodu, te komparaciju prideva.
SINTAKSA je još
zabavnija, zahteva poznavanje službe reči u rečenici ( glavni i
zavisni članovi: subjekat, predikat, objekat i priloške odredbe),
odnos prostih u nezavisnosloženoij i zavisnosloženoj rečenici; šta je
reč, sintagma, rečenica, komunikativna i predikatska rečenica, itd.
Jednostavno rečeno, treba mnogo vremena i prostora. Ali ne očajavajte,
ako sve ostalo znate ovde gubite samo 2 i slovima dva poena. Znam
učenike koji se unapred odreknu učenja teških zadataka, i to opravdano,
da ne gube vreme, jer što je trebalo raditi četiri godine, ne može se
naučiti za nekoliko časova.