tabanovic.comtabanovic.com

Dobro došli na sajt za lektiru, gramatiku, testove, horoskop i snove

Lirske narodne pesme

Obredne lirske narodne pesme

Autor: Petar Jokić, nastavnik

Koledarske pesme

U ovim pesmama negovan je kult starih božanstava svetlosti i toplote Svaroga i Dažboga. Vremenom su se menjale i primile uticaj nove religije. Vuk Karadžić kaže da je između ovih i božićnim pesmama razlika u tome što se reč KOLEDO, zamenjuje rečima BOG, BOGO, BOŽIĆ. Međutim i jedne i druge u sebi sadrže elemente veselja, pojmove iz domaćinstva i prirode.

Vojevao beli Vide, koledo!

Tri godine s kleti Turci,

A četiri s crni Ugri.

Kada Vide s vojske dođe,

Sede Vide da večera,

Stade gromot, stade tropot

Oko dvora Vidojeva.

Al’ govori beli Vide:

„Iziđ’, ljubo, te pogledaj

Šta je gromot šta je tropot

Oko dvora Vidojeva.“

Kad iziđe verna ljuba,

Konji mu se kopitaju,

Raduju se gospodaru

Da je skoro s vojske došô;

I golubi s kril’ma biju

Raduju se gospodaru

Da je skoro s vojske došô.

Božićne pesme

Ove pesme se pevaju u porodičnoj kući, jer je običaj da se uoči Božića i na sam dan ne ide od kuće. Najviše ih je posvećeno badnjaku. Postoji čitav ritual oko sečenja i donošenja badnjaka, te unošenja pečenice u kuću. U pesmama se pominje i Božić Bata što deci donosi darove, a koga su komunisti preimenovali u Deda Mraza, koji njima darove donosi za Novu Godinu.

Božić, Božić, bata,

Nosi kitu zlata,

Da pozlati vrata

I oboja poboja

I svu kuću do krova.

U Božića - tri nožića;

Jedan seče pečenicu;

Drugi seče česnicu;

Treći seče gibanicu.

U Božiča do tri mile seje;

Jednu šalje da ovce polaže;

Drugu šalje da pšenicu žanje;

Treću šalje da vinograd bere.

Dođe seja što ovce polaže.

Brate, Božo, lepo nam se ovce izjagnjile:

Svaka ovca po dvoje janjaca;

Razbudnica - ovna zlatorogog.

Dođe seja što pšenicu žela;

Brate, Božo, lepo nam pšenica rodila:

Svaki snopić po tri oke daje.

Dođe seja što vinograd brala.

Brate, Božo, lepo nam vinograd rodio:

Svaki kondir po tri litre daje.

Napomena: Reč BATA u prvom stihu - nije imenica, nego glagol 3. lice jednine prezenta od glagola BATATI, što znači TRUPKATI. Dakle, naš Božić Bata ne vozi se sankama kao Deda Mraz, već trupka po debelom snegu i nosi darove svoj deci, jer nema loše dece.

Lazaričke pesme

Lazarice su u deo nasleđa starih Slovena, a kasnije se taj običaj ustalio na Lazarevu subotu. Grupa devojaka ide od kuče do kuće, pevajući pesme za plodnost, sreću i napredak.

Ivanjske pesme

Ove pesme slave letnju dugodnevnicu, pod uticajem nove religije, pevaju se oko Ivanjdana. Nekada su momci i devojke u Mačvi i Pocerini uoči Ivanjdana odlazili u šume i livade i brali ivanjsko cveće i pleli vence koje su potom stavljali na kuće, pa čak i spomenike na grobovima. I danas venci se stavljaju na kuće i spomenike, samo se kupuju gotovi na pijacama.

Ivanjsko ceveće petrovsko,

Zelenim poljem cvetalo;

Ivan je cveće nabrao,

Majci u krilo metao,

A majka s krila na zemlju.

Uskršnje pesme

Ove pesme su nekad pevane oko Uskrsa, a u njima slavljen je dolazak proleća, odnosno, vaskrsenje prirode.

Đurđevske pesme

Ove pesme pevaju se uoči Đurđevdana i slave dolazak proleća.

Đurđevo cveće najlepše,

Brala ga Đurđa devojka, ih

Dolete pčela od neba,

Donese glase od Boga:

S jaganjci leto bogato,

Sa žito leto bogato

Sa vino leto bogato, ih

Dodolske pesme

Ove pesme se pevaju za vreme letnje suše. Cilj im je da umilostive umišljeno božansvo da pusti kišu. Vuk Kradžić piše: "Nekoliko djevojaka, kad je suša, idu po selu od kuće do kuće, te pjevaju i slute da udari kiša. Jedna se djevojka svuče do košulje sa svijem, pa se onako gola uveže i obloži različnom travom i cvijećem, tako da se nigdje ne vidi ni malo i to se zove - DODOLA...

Naša doda Boga moli,

Oj, dodo, oj dodo le!

Da udari rosna kiša,

Oj, dodo, oj dodo le!

Da pokisnu svi orači,

Oj, dodo, oj dodo le!

Svi orači i kopači,

Oj, dodo, oj dodo le!

I po kući poslovači,

Oj, dodo, oj dodo le!

O čemu pevaju obredne pesme

Ove pesme nastale su u dalekoj prošlosti pre nego su Sloveni primili hrišćanstvo. U njima se slave godišnje promene u vegetaciji: rađanje, sazrevanje i starenje, odnosno umiranje. Neke od njih čuvaju imena slovenskih božanstava, a neke su se pod uticajem hršćanstva prilagodile crkvenim praznicima: Božiću, Uskrsu i Lazarevoj suboti. Otud i njihovo drugo ime Lazarice. Dele se na: koledarske, božićne, bogojavljenske, lazaričke, uskršnje, đurđevske, kraljičke, ivanjske i dodolske.

Kraljičke pesme

Ove pesme su pevane o Svetim Trojicama. A zanimljive su po tome što su grupu, za razliku od drugih pesama, činile isključivo devojke među kojima je jedna predstavljala kralicu. Devojke su išle od kuće do kuće i domaćina pozdravljale sa željom da mu godna bude rodna i čeljad zdrava i berićetna.

Domaćinu

U ovoga doma

Dobra domaćina

Jeleni volovi,

Kaloper jarmovi,

Bosiljak palice,

Žito kao zlato.

Kralju, sveti kralju!

Divan barjaktaru!

Obrni se, pokloni se,

Poklon domaćinu.

 

 

CONTACT