Čičoka ima nisku energetsku
vrednost (79 kcal/100 g) i visok sadržaj vitamina i minerala.
◄Krtole
Dobar
je izvor kalijuma i fosfora, a kalijum je važan za kontrolu krvnog
pritiska, prenos nervnih impulsa, rad mišića i srca i regulaciju
vode u telu. Čičoka takođe sadrži i kalcijum, magnezijum i gvožđe u
nešto manjim količinama, ali zahvaljujući inulinu, njihova
apsorpcija je poboljšana. Važan sastojak čičoke su vitamini koji su,
kao i minerali, važni za pravilno funkcionisanje organizma. Ona
sadrži B vitamine, vitamin C, vitamin D i provitamin A (beta-karoten).
Budući da je dobra za zdravlje i vitalnost, čičoka se preporučuje
širokom krugu korisnika. Uvođenjem ove biljke u ishranu, bolesniku
se mogu olakšati tegobe i popraviti stanje. Čičoka pomaže kod
probavnih smetnji (na primer, opstipacije), alergija na hranu,
visokog krvnog pritiska, masnoća u krvi, kardiovaskularnih oboljenja,
anemije, osteoporoze, dijabetesa... Inulin
Dragoceni sastojak čičoke inulin je probiotik, što znači da
stimuliše razvoj korisnih bakterija u crevima (bifidobakterija i
acidofila), koje imaju višestruko delovanje na zdravlje. One
eliminišu štetne mikroorganizme, sprečavaju crevne infekcije,
poboljšavaju apsorpciju minerala, smanjuju proizvodnju jetrenih
toksina, jačaju imunitet i pomažu u prevenciji raka debelog creva.
Inulin, dakle, normalizuje varenje, revitalizuje crevnu floru kod
primene antibiotika, pomaže kod opstipacije i crevnih infekcija.
Osim toga, reguliše i nivo triglicerida i holesterola u krvi, čime
sprečava kardiovaskularna oboljenja i postepeno smanjuje masne
naslage. Pošto razgradnjom inulina ne dolazi do porasta nivoa šećera
i insulina u krvi, čičoka je odlična namirnica za dijabetičare.
Jezgra koštice kajsije i
šljive u borbi protiv kancera
·
Zdravlje
U
jezgrama koštice kajsije,
šljive i drugih nalazi se vitamin B17.
Odnosno, najveća koncentracija B17 vitamina je u gorkim bademima, u
jezgrima koštica jabuke, kajsije, nektarine, kruške,
šljive, trešnje,
limuna, kupina, malina, jagoda itd. Nalazi se, takođe u braon pirinču,
prosu, lanu i mnogim tropskim biljkama,posebno tropskoj kasavi. U molekulu
vitamina B17 nalaze se dve jedinice sećera, jedna cijanida i jedna
benzadelhida, koji se u ljudskom organizmu oslobađa samo na mestu gde se
nalazi maligna ćelija. Malignoj ćeliji je
šecer neophodan za rast i
održavanje. Maligna ćelija je bogata enzimom betaglikozidazom u spoju sa
cijanidom i benzadelhidom iz jezgra stvara vrlo otrovno jedinjenje
hidrocijanid (HCN). Tako se ćelija raka truje i uništava. Enzim
betaglikozidazon se u ostalim, zdravim, ćelijama tela nalazi u izuzetno
malim količinama, pa praktično ne dolazi do trovanja zdravih
ćelija
organizma.
Rak voli šecer, a cijanid u jezgru koštice ( kajsije,
šljive, jabuke
i dr.) je okružen šecerom. Rak jede šecer i truje se cijanidom. Zato je
jako važno da se ćelije raka navedu da jedu samo šecer sa cijanidom.
Unošenje svakog drugog šecera u organizam za vreme lečenja treba
eliminisati.
Dnevna kolicina upotrebe:
Na svakih 2,5 kgr sopstvene težine po jedno jezgro.
Prvo, izmerite sopstvenu telesnu težinu, potom je podelite sa 2,5
dobićete dnevnu potrebu jezgara. U proseku iznosi oko 30 jezgara dnevno
Svako jezgro u ustima dobro sažvakati i natopiti pljuvačkom u ustima
potom to progutati.
Namena je prvenstveno u pomoći obolelim od ove opake bolesti,
a potom
prevencijom da do oboljenja ne dođe.
Malina kao
lek protiv raka
Lekari tvrde da svega 130 g maline dnevno
značajno snižava rizik od karcinoma. Ustanovljeno je da elaginska
kiselina, koje ima dosta u malinama, sprečava umnožavanje ćelija raka.
Tačnije, smatra se da elaginska kiselina ima višestruko blagorodno
dejstvo i na zdrav i na bolestan organizam. Naime, ona pravi komplekse
sa toksičnim metalima i tako utiče na njihovo izbacivanje iz
organizma. Ona, takođe, deluje na maligne ćelije koje se brzo
umnožavaju tako što usporava i u određenoj koncentraciji potpuno
stopira njihovu deobu. Ova kiselina izaziva programiranu smrt malignih
ćelija i blokira oštećenje DNK, odnosno ima antimutogeno dejstvo. I,
konačno, ona ne deluje na normalne ćelije zadužene za imunološki
odgovor organizma, odnosno, ne ubija ih.
Preventivno i suzbijajući dejstvo ima i plod i čaj od lišća maline.
Španski istraživači su čak došli do zaključka da je
džem od malina bogatiji ovom kiselinom od sveže
voćke, a objašnjenje leži u tome što se u semenkama maline nalazi tri
puta veća količina elaginske kiseline u odnosu na sok maline.
U Americi se već prodaju zaleđeni i osušeni uzorci malina u vidu
tableta.
Dijabetes tipa -2 je izlečiv
E
vo
šta preporučuje T. Smit: “Za lečenje dijabetesa tipa-2, koraci su
sledeći: Popravka stanja poremećenog mehanizma za kontrolu šećera u
krvi tako što se iz ishrane izbacuju lepo upakovana, ali otrovna ulja
koja nalazimo na policama supermarketa. Njih moramo zameniti čistim,
zdravim i korisnim masnoćama. To podrazumeva konzumiranje samo lanenog,
ribljeg ulja i povremeno ulja od jetre bakalara, sve dok nivo šećera u
krvi ne postane stabilan. Onda možemo u ishranu ubaciti buter,
kokosovo ulje, maslinovo ulje i čiste masti životinjskog porekla.
Čitajte nalepnice u prodavnicama i prestanite sa konzumiranjem
jeftinih ulja, čak i kada su ona zastupljena u prehrambenim
prerađevinama ili u hrani u nekom restoranu. Dijabetičari hronično
pate od
nedostatka minerala, tako da oni moraju da ih nadoknade uzimanjem
mineralnih dodataka”.