tabanovic.comtabanovic.com

Dobro došli na sajt za lektiru, gramatiku, testove, horoskop i snove

Gramatika; vrste reči

Zamenice

Autor: Petar Jokić, nastavnik

Šta su zamenice?

tabanovic.com

Zamenice su promenljiva vrsta reči koje zamenjuju imenice i prideve, te upućuju na lica, bića i predmete, na njihovu osobinu i pripadnost. Zamenice se dele na IMENIČKE i PRIDEVSKE.

Imeničke zamenice

Imeničke zamenice su samostalne reči, i u rečenici, imaju funkciju (službu) subjekta i objekta, a dele se na lične i nelične.

Lične zamenice

Lične zamenice prvog i drugog lica jednine i množine imaju isti oblik za sva tri roda: jednina 1. ja, - ti, množina: 1. mi, - vi, - posebne oblike roda ima treće lice jednine i množine: jednina: 3. on, ona, ono, množina: 3. oni, one i ona. Lična zamenica prvog lica Ja (u množini Mi) označava lice koje govori, zamenica (u jednini) Ti (u množini Vi) upućuje na sagovornika, dok su zamenice trećeg lica (on, ona, ono, oni, one, ona) van govorne situacije. Te zamenice, u tom slučaju, mogu biti samo predmet razgovora (ogovaranja). Uz ovih deset zamenica u lične ubrajamo i zamenicu svakog lica SEBE (SE). Rečeno je da su zamenice promenljive po padežima, i to tako da ih je teško razlikovati, ali ne u tolikoj meri koliko na prvi pogled izgleda - mi govorimo ovim jezikom. Evo promene po padežima svih ličnih zamenica: Nominativ (jednina) - Ja - (množina) - Mi genitiv - mene, me nas, nas, dativ - meni, mi nama, nam, akuzativ - mene, me nas, nas, vokativ u jd. - nema --- u množini) mi, instrumental - sa mnom sa nama, lokativ - o meni o nama, nominativ - Ti Vi, genitiv - tebe, te vas, vas, dativ - tebi, ti vama, vam, akuzativ; - tebe, te vas, vas, vokativ - ti vi, instrumental - s tobom sa vama, lokativ - o tebi o vama. Lične zamenice trećeg lica muškog i srednjeg roda razlikuju se samo u nominativu: -1. On, ono - oni, ona 2. njega, ga /njih, ih 3. njemu, mu / njima, im, 4. njega, ga / njih, ih. 5. nema /, 6. sa njim sa njima, 7. o njemu o njima. Lična zamenica ženskog roda ima u množini iste oblike kao i m.r. osim nominativa, a evo njene promene u jednini: 1. ona 2. nje,- je. 3. njoj, joj 4. nju, ju, je 5. nema, 6. sa njom, 7. o njoj. Crvenom bojom označeni su nenaglašeni, (enklitički) oblici ličnih zamenica. Učenici teško razlikuju ovo JE kad je enklitički oblik lične zamenice od kraćeg oblika pomoćnog glagola JESAM, a nije teško uz malo pažnje. Evo primera: "Vidim je" ovde ovo JE ima kraći oblik akuzativa lične zamenice ONA, jer, inače, da želimo to naglasiti, rekli bismo:"Vidim nju". Međutim, u rečenici: "Ona je lepa", ovo JE znači - jeste (treće lice jednine prezenta), samo mi ne želimo toliko istaći njenu lepotu. Sličnih zabuna ima i oko enklitike Ti, pa se brka nominativ i dativ, a ne bi trebalo, ako obratimo pažnju na funkciju reči u rečenici. Evo da proverimo: U rečenici - "Ti pričaš", lična zamenica Ti upotrebljena je u službi subjekta, pa je prema tome u nominativu, ali u rečenici: "Pozajmiću ti olovku", ova zamenica je u dativu jer smo mogli reći: "Pozajmiću tebi olovku". Dakle, sad je u službi nepravog objekta.

Nelične imeničke zamenice

Nelične imeničke zamenice su: UPITNE KO (za bića) i ŠTA (za stvari) NEODREĐENE NEKO (za bića) i NEŠTO (za stvari) ODRIČNE NIKO (za bića) i NIŠTA (za stvari) OPŠTE SVAKO (za bića) i SVAŠTA (za stvari) Nelične imeničke zamenice su, dakle, samostalne reči (kao imenice) i upućuju na bića i predmete. S obzirom na to da je nelična neodređena zamenica NEKO istog oblika kao i neodređena pridevska zamenica srednjeg roda u jednini, razlikovaćemo ih po tome što imenička zamenica NEKO stoji samostalno dok pridevska - stoji (kao i pridev) uz imenicu Evo, pogledajte u sledećim primerima: Neko prođe ulicom U ovom slučaju NEKO je imenička zamenica jer upućuje na neodređeno biće. Međutim, u rečenici: Neko dete prođe ulicom NEKO je pridevska NEODREĐENA zamenica, jer stoji uz imenicu DETE.

Pridevske zamenice

Pridevske zamenice su nesamostalne promenljive reči jer isto, kao i pridevi, stoje uz imenice i označavaju pripadnost, osobinu i količinu; razlikuju sva tri roda i oba broja, a sa imenicom uz koju stoje slažu se u rodu, broju i padežu. Funkcija (služba) u rečenici ista im je kao i prideva: atributska ili predikatska (imenski deo predikata). Pridevske zamenice delimo na: prisvojne (moj, moja, moje, tvoj, tvoja, tvoje, njegov, njegova, njegovo, naš, naša, naše, vaš, vaša, vaše, njihov, njihova, njihovo i prisvojna zamenica svakog lica - svoj, svoja, svoje, svoji, svoje, svoja), pokazne (ovaj, ova, ovo, taj, ta, to, onaj, ona, ono, ovi, ove, ova, ti, te, ta, oni, one, ona), upitno-odnosne (koji, čiji, kakav, koliki itd.), odrične (nikoji, ničiji, nikakav, nikoliki, nijedan itd.), neodređene (neki, poneki, ičiji, nekakav, nekoliki) i opšte ili određene (svaki, ikoji, ma koji, bilo koji, koji god, ičiji, ma čiji, bilo čiji, čiji god, svačiji, svakakav, ma kakav, ikakav, bilo kakav, kakav god, svekoliki, ma koliki, bilo koliki, koliki god).

Pokazne pridevske zamenice:

Ovim zamenicama upućujemo na bića i predmete, njihovu osobinu, količinu (veličinu). Ove zamenice, takođe, zamenjuju prideve. Primeri: "Ja imam velikog, crnog (pridevi) psa. Istog takvog i tolikog (pokazne pridevske zamenice) psa ima i Sanja." Pokazne zamenice odgovaraju na pitanja: 1. koji? - ovaj, taj, onaj, ovi, ti, oni...2. kakav? - ovakav, takav, onakav... 3. koliki? - ovoliki, toliki, onoliki...Vidite svako pitanje ima više odgovora. Koji odgovor ćemo uzeti, zavisi od toga gde se nalazi predmet ili biće. Ako je predmet bliži govornom licu, onda ćemo reći: ova sveska, ako je predmet bliži licu kojem se obraćamo, reći ćemo: ta sveska, a kad je predmet znatno udaljen od prvog i drugog lica, reći ćemo: ona sveska. Napomena: Potrudite se da otkrijete sve pridevske pokazne zamenice kad znate da se razlikuju za sva lica jednine i množine u sva tri roda.

Prisvojne pridevske zamenice:

Ovim zamenicama označavamo pripadnost imenice uz koju stoje; zamenjuju prisvojne prideve: Milanova (prisvojni pridev ženskog roda) knjiga, moja (prisvojna zamenica prvog lica jednine ženskog roda) knjiga, njegova knjiga i sl. Posebnu pažnju treba obratiti pri upotrebi prisvojne zamenice svakog lica SVOJ. Naime, često se greši, pa je jedan učenik napisao: "Deda i unuk su se spremali da pođu na pecanje, pa je deda obuo njegove čizme..." Ne treba mnogo biti bistar, pa zaključiti da deda nije mogao obuti "njegove" tj. unukove čizme, jer su tesne, te je morao obuti "svoje" čizme. Da je unuk, pak obuo njegove čizme, to bi još i moglo, samo bi rečenica imala drugo logično značenje. Ovde je važno znati - kad pripadnost pripisujemo subjektu, upotrebimo prisvojnu zamenicu svakog lica SVOJ: "Marko čita svoj zadatak" Doduše, on može da čita i moj zadatak, pa i njegov, ali bi u tom slučaju značilo da zadatak pripada meni, ili nekom drugom učeniku.

Upitno-odnosne pridevske zamenice:

Ove zamenice, kao što vidimo iz imena, imaju dvojaku ulogu: upitne su kad nešto pitamo, a odnosne kad se odnose na neku reč u prethodnoj rečenici. Primeri: 1. Koju loptu hoćeš? 2. Evo ti lopta koju si želeo. U prvom slučaju zamenica koju je upitna jer pitamo, a u drugom - je odnosna jer se odnosi na reč lopta u prethodnoj rečenici. I ove zamenice se menjaju po padežima, pa moramo znati da upitno-odnosna zamenica muškog roda koji u akuzativu ima različit oblik ako označava nešto živo u odnosu na neživo. Primer: "To je učenik kojeg(a)/kog(a) je nastavnik ispitivao pola časa", ali: "Ovo je telefon koji sam kupio pre neki dan."; Evo promene po padežima zamenice KOJI: - nominativ jednina - koji množina: - koji - genitiv jednina - kojeg, kog mn. - kojih dativ jd. - kojem,kom(e) mn. - kojim(a) - akuzativ jd. - za živo kojeg(a) - kog(a) čoveka za neživo - koji (prozor) mn. - koje - vokativ - nema - instrumental jd. - s kojim mn. - s kojim - lokativ jd. - o kojem, kom(e) mn. - o kojim

Odrične pridevske zamenice

Ovim zamenice odričemo osobinu, pripadnost, količinu, veličinu bića i predmeta: (nikoji, nikakav, ničiji, nikoliki itd.). Ovde treba paziti pri pisanju ovih zamenica sa predlozima jer se i one pišu kao imeničke odrične zamenice (rečca Ni se piše rastavljeno, pa se umeće predlog). Primeri: "Nisam uzeo ničiju svesku", ali: "Ni u čiju svesku nisam gledao."

Neodređene pridevske zamenice:

Neodređene zamenice su: neki, nečiji, nekakav, nekoliki i td. po licima i rodovima te jedninom i množinom. Ovde treba dobro razlikovati neodređenu imeničku zamenicu srednjeg roda od neodređene pridevske zamenice jer su istog oblika. Kad stoji zamenica NEKO samostalno, onda je imenička, a kad joj je priključena imenica, onda je pridevska. Na primer: "NEKO prođe ulicom". U ovoj rečenici NEKO je imenička zamenica, ali kad kažemo: "NEKO dete prođe ulicom." zamenica NEKO je pridevska jer sad stoji uz imenicu "dete".

Opšte ili određene pridevske zamenice:

U ove zamenice ubrajamo sledeće: svaki, ikoji, ma koji, bilo koji, koji god, ičiji, ma čiji, bilo čiji, čiji god, svačiji, svakakav, ma kakav, ikakav, bilo kakav, kakav god, svekoliki, ma koliki, bilo koliki, koliki god. Sad vi nastavite po rodovima! (svaka, svako, ikoja, ikoje...)

Promena i pisanje NELIČNIH imeničkih zamenica

Upitna zamenica KO - nominativ: KO - genitiv: KOGA - dativ: KOME - akuzativ: KOGA - vokativ: nema - instrumental: s KIM - lokativ: o KOME Upitna zamenica ŠTA - nominativ: ŠTA - genitiv: ČEGA - dativ: ČEMU - akuzativ: ŠTA - vokativ: nema - instrumental: ČIME - lokativ: o ČEMU Neodređena zamenica NEKO - nominativ: NEKO - genitiv: NEKOGA - dativ: NEKOME - akuzativ: NEKOGA vokativ: nema - instrumental: sa NEKIM - lokativ: o NEKOME Neodređena zamenica NEŠTA(O) - nominativ: NEŠTA(O) - genitiv: NEČEGA - dativ: NEČEMU - akuzativ: NEŠTA(O) - vokativ: nema - instrumental: NEČIM/E - lokativ: o NEČEMU Odrična zamenica NIKO - nominativ: NIKO - genitiv: NIKOGA - dativ: NIKOMU/E - akuzativ: NIŠTA - vokativ: nema - instrumental: NI sa KIM/E - lokativ: NI o KEMU/E Odrična zamenica NIŠTA - nominativ: NIŠTA - genitiv: NIČEGA - dativ: NIČEMU - akuzativ: NIŠTA - vokativ: nema - instrumental: NI sa ČIME - lokativ: NI o ČEMU Opšta zamenica SVAKO - nominativ: SVAKO - genitiv: SVAKOGA - dativ: SVAKOME - akuzativ: SVAKOG - vokativ: nema - instrumental: sa SVAKIM - lokativ: o SVAKOME Opšta zamenica SVŠTA - nominativ: SVAŠTA - genitiv: SVAČEGA - dativ: SVAČEMU - akuzativ: SVAŠTA - vokativ: nema - instrumental: SVAČIM - lokativ: o SVAČEMU.

Pravopis

Prilikom pisanja odrićnih imeničkih zamenica NIKO i NIŠTA, treba znati da se predlozi umeću između odrčne rečce NI i drugog dela zamenice. Na primer: Ni sa kim nisam u svađi. NEPRAVILNO JE: Sa nikim nisam u svađi. PRAVILNO JE: Ni od koga nisam dobio novac. NEPRAVILNO JE Od nikoga nisam dobio novac.

 

CONTACT